fbpx

Miloš Crnjanski na Krfu - 1925.god. o krfskoj epopeji

Miloš Crnjanski na Krfu - 1925.god. o krfskoj  epopeji

Kao novinar lista "Vreme", veliki srpski pisac Miloš Crnjanski, boravio je na Krfu 1925 godine i objavio reportažu koja baca posebno svetlo na krfsku epopeju:

''Uzduž i popreko Krf, je zasejan našim grobovima, grobovima srbijanske vojske iz Prvog svetskog rata. Posle nekoliko dana provedenih na Krfu, oni se čine bezbrojni, kao da ih ima pod svakom maslinom, i svakom stenom.

Imena na tim krstačama nad grobovima uvek se ponavljaju. Pod humkama leže bezbrojni Jovanovići, Kostići, Ristići, Ilići, Simići, pa to još više užasava. Pođe li se iz Krfa, sa istočne na zapadnu obalu, do Jonskog mora, u dužini od 76 kilometara, groblja srbijanske vojske sve su češća. Pukovi i divizije jednako se ponavljaju. A liče sasvim na seoska groblja u Srbiji. Mirna i zarasla travom...

milos-crnjanski-na-krfufoto:mojkrf

Kod imanja grofa Kapodistrije, na jednom brežuljku nalazim osam istrulelih krstača, nepoznatih vojnika. Jedna agava raširila se ispod pet maslina. Malo dalje, pod divljim jagodama, opet grob, a pored njega još četiri krstače. Malo dalje, u kukuruzima, opet dva groba. Nailazim na četiri koca povezana žicom. Kažu: tri srbijanska vojnika, kraj puta u Ipsos... Kod sela Katomeri pet stotina grobova Šumadijske divizije.

A pri povratku, grobovi se opet ređaju kraj dugog puta. Između zelenih maslina svud ih ima. Zabele se krstovi, a na njima piše da tu počivaju Milan Jevremović iz Šetonja, srez mlavski, Vučić Vuković, Ognjen Vučićević iz Dobrače, srez ariljski. Sa druge strane na krstači, piše Ljubomir Milanović, svršeni maturant iz Smedereva. Mesec je, međutim zasjao kroz masline i mrak se spušta. Vraćamo se u Krf putem koji vodi kroz ta groblja. Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca nije na njih potrošilo do sada ni koliko košta, na Krfu, magarac."

Treba još dodati da je veliki pisac te 1925.godine, na Krfu napisao svoju čuvenu pesmu "Serbia" u kojoj su i sledeći stihovi: "Zar sam to ja, što upaljenim pogledom spržim, sav taj svijet, kuda više ne mogu da se vratim?" i "U duši mojoj, Serbia je bila što i zora".

Podeli ovu vest

10/06/2014 0 comment

Vranjska gradska nošnja polovinom XIX veka bila je srbijanska sa elementima orijenta. Vranjanci su mnogo polagali na nošnju, zapravo na lepotu svoga odela.Ženska vranjska nošnja je bila vrlo lepa, ali i skupa. Odevni predmeti žena i devojaka su bili sledeći: košulje od domaćeg platna protkane srmom, libada – gornja kratka odeća, napred celom ...

23/10/2025 0 comment

Iako se čini da je nestala, Srbija je danas, najveći proizvođač dunje u Evropi, jer gotovo svako domaćinstvo ima dva-tri stabla. Naše autohtone ...

24/09/2025 0 comment

Do 19. veka gotovo u celoj Evropi deca su nosila odela odraslih, pa se ni u srpskoj tradicionalnoj kulturi dečjem odevanju nije pridavala posebna ...

09/09/2025 0 comment

Svetski tamburaški festival “Tamburica fest, održava se u centru Novog Sada od 11. do 14. septembra Tamburica fest poseduje jedinstvenu koncepciju ...

13/10/2025 0 comment

Mesto gde se susreću tradicija, ukusi i boje zavičaja.   Tradionalni vašar u Raški, jedan od najstarijih vašara u Srbiji, organizuje se po ...

O Portalu

Portal koji promoviše Srbiju i njene vrednosti. Sve na jednom mestu, priča o Srbiji koju volimo, njenoj tradiciji, lepotama, ljudima i događajima.

Najnovije vesti