fbpx

Nadežda Petrović - u svemu prepoznavala i osećala duh vekovnog trajanja Srba

Nadežda Petrović - u svemu prepoznavala i osećala duh vekovnog trajanja Srba

Vrhunski poznavaoci i istoričari umetnosti ocenjuju da je Nadežda Petrović stvaralac izuzetnog slikarskog temperamenta i snage, i osobenog karaktera, začetnik modernog slikarstva u nas i jedna od najznačajnijih ličnosti u razvoju srpske  umetnosti 20. veka.

Prva je postigla autonomiju boje, prva uskladila široko obojene mase, prva finoći suprotstavlja snagu, idealu - stvarnost a naraciji - plastičnu transformaciju. NJu je srpska sredina prvobitno odbacila, da bi se danas ponosila njenim delima. Rodila se u Čačku, 12. oktobra 1873, u nadarenoj umetničkoj porodici. Slikarsko obrazovanje sticala je u ateljeu D. Krstića, Đ. Andrejevića i u Kutlikovoj školi u Beogradu, i, kasnije, u školi Antona Abažea u Minhenu.

nadezda fotografije

Posle raskinute veridbe i odluke da žrtvuje svoj lični život zarad karijere umetnika,nastavila je usavršavanje u Minhenu, uz svesrdnu podršku svog oca Mite koji joj je pomogao da dobije stipendiju.U pismu ocu ona izražava neizmernu zahvalnost:

"Kome i kako da zahvalim na sreći?Oče Vama,hiljadama i hiljadama puta hvala,sad mi je tek budućnost kao slikara otvorena..."

Postala je 1893. učitelj crtanja na Višoj ženskoj školi u Beogradu, koju je i sama zavr-šila 1890. Prvu samostalnu izložbu otvorila je u prostorijama Velike škole u Beogradu 1900, a izlaže i na jugoslovenskim izložbama u Beogradu, Sofiji i na drugim smotrama. Jedan je od osnivača "Kola srpskih sestara", "Lade", umetničke kolonije u Sićevu i Srpskog umetničkog društva. U Balkanskim ratovima učestvuje kao dobrovoljna bolničarka, a početkom Prvog svetskog rata je dobrovoljna bolničarka Dunavske divizije sa kojom učestvuje u borbama na Mačkovom kamenu. Umrla je u Valjevu 3. aprila 1915, od tifusa, kao bolničarka Infektivne vojne bolnice. Njena smrt je duboko potresla Srbiju i čitav umetnički svet.

Njen poslednji tzv "ratni" period slikanja, trajao je od 1912. do 1915. U duhu tog vremena dominiraju nacionalne i patriotske teme poput : "Polje kosovskih božura","Stari Prizren", "Gračanica" i "Dušanov most". Sačuvano je više od 200 njenih dela, a neka su joj osigurala naj-istaknutije mesto u modernoj srpskoj umetnosti. U njenu čast, u Čačku se od 1960. svake druge godine održava likovna smotra pod nazivom "Memorijal Nadežde Petrović".
Ona je u Srbiju donela ekspresionizam i modern slikarstvo.Nadežda je ostavila neizbrisiv trag u našoj i svetskoj kulturnoj baštini.

Šta su svetinje srpskog naroda za nju značile,o tome govori g.đa Ljubica Miljković,kustos savetnik u Narodnom muzeju:

"U svom jedinom pozorišnom komadu Nadežda Petrović je naglasila: Svi možemo izginuti ali naše spomenike moramo sačuvati. Šta su svetinje srpskog naroda za nju značile, objasnila je u prikazu Prve jugoslovenske umetničke izložbe (1904): (...) svi znamo pa i cela Evropa, da u toku 500 godina ropstva pod turcima, balkanski spomenici grčkog, rimskog i srpskog doba, nemogahu ostati nepošteđeni od vatre, rušenja i upropašćenja varvarskog. (...) Razvaline gradova Kraljevića Marka više Prilepa, na liticama planinskim, divni manastiri: Dečani, Studenica, Treskavac na Zlatnom vrhu, Sv. Bogorodice, Hilendar i ostali po celoj Makedoniji, priča o zlatnom gumnu i bakarnom itd. sve su to žive knjige, rečiti spomenici srpskog gospodstva. Ona je u svemu prepoznavala i osećala duh vekovnog trajanja Srba, za čija se prava borila, iskreno verujući da i za njih ima bolje budućnosti.
U Nadeždinom skicenbloku iz 1895, nalazimo više crteža sa motivima srednjovekovnih zdanja (Golubac, Stalać, Jerinin grad) i manastira (Rudenica, Veluće, Ljubostinja). Manastiri su joj pažnju privukli i tokom Drugog balkanskog rata (1913). Pored Dečana, tada je posebnu pažnju posvetila Gračanici. Zadužbinu kralja Milutina zabeležila je iz istog ugla u različitim svetlosnim uslovima (Crveni božuri; Kosovski božuri – Gračanica), zatim sa severa i juga (Gračanica; Gračanica). Nadahnuto, lako i samo u naznakama registrovala je bitne detalje koji su morali da se povinuju zakonima slikarstva. Ponesena njenom lepotom, razigranošću i kolorističkom živošću fasada i okoline, stvorila je dela od izuzetnog značaja."

nadezda stari prizren

nadezda most

nadezda slika 3

Podeli ovu vest

22/02/2018 0 comment

Kako su izgledale seoske kuće u području Mačve do XVIII veka, ima malo podataka. Jedan engleski putopisac iz 1738. godine veli ''srpske kuće su obične kolibe, čiji se krov jedva diže od zemlje''. S. L. Popović ostavio je opis kuća u Srbiji početkom XVIII veka. Pošto je Srbija bila obrasla gustim hrastovim šumama, one su po selima ...

09/11/2025 0 comment

Manastir Šišatovac, sa crkvom posvećenom Rođenju Bogorodice, smešten na zapadnom delu Fruške gore, na izvoru reke Remete. 1520. osnovao ga je žički ...

09/11/2025 0 comment

Srpska ramonda je biljka koja raste Srbiji, uglavnom na istoku i jugoistoku, kao i na planini Kajmačalan čiji je najviši vrh Sveti Ilija (2524 m), na ...

09/09/2025 0 comment

Svetski tamburaški festival “Tamburica fest, održava se u centru Novog Sada od 11. do 14. septembra Tamburica fest poseduje jedinstvenu koncepciju ...

09/11/2025 0 comment

Kolo kao oblik narodnog plesa je široko rasprostranjeno kod srpskog naroda, u svim krajevima gde naš narod živi.Oblici kola i tipovi kola kod Srba u ...

O Portalu

Portal koji promoviše Srbiju i njene vrednosti. Sve na jednom mestu, priča o Srbiji koju volimo, njenoj tradiciji, lepotama, ljudima i događajima.

Najnovije vesti