fbpx

Raška pravoslavna arhitektura

Raška pravoslavna arhitektura

Srpsku arhitekturu XIII veka predstavljaju veliki manastiri koji su građeni prema koncepcijama vizantijskih manastira. Najnovija arheološka istraživanja otkrivaju građevine tih celina, projektovane tako da omoguće život monaških zajednica. Među manastirskim građevinama koje mogu da se rekonstruišu u idealnom smislu, dela različite namene vredna su pažnje. Međutim, glavne manastirske crkve – katolikoni – najbolje očuvane, najveće su i najreprezentativnije građevine po kojima se prati glavni tok arhitekture.

Program prostora i arhitektonska zamisao celine ostali su dve bitne odrednice srpske arhitekture u XIII veku. U Žiči (1207-1219) ktitora kralja Stefana i njegovog brata Save, prvog srpskog arhiepiskopa, program prostora je zaokružen u bitnim elementima. Jednobrodna građevina sa kupolom na sredini, delovi prostora za horove uz naos i odvojene priprate sa bočnim paraklisima, pripadali bi za naredne spomenike neizostavnoj celini. Dodaci tom programu bivali su plod naročitih namena.

zica 2

U Žiči spoljna spratna priprata sa kulom podignuta je po želji prvog arhiepiskopa kao sedište novoosnovane srpske arhiepiskopije. Građenje tog dela crkve bilo je povereno skupini majstora iz zapadnih krajeva, sa romanskog područja, koji su, po svoj prilici, izgradili posle toga veliku spoljnu pripratu u Studenici, kulu zvonik iznad ulaza u manastir, zatim Pridvoricu i Bogorodicu Hvostansku, obe u opisanim raškim koncepcijama. Toj skupini majstora, ili nekoj drugoj sličnog obrazovanja, valja pripisati i crkvu u Mileševi, posvećenu Vaznesenju. Kod svih pomenutih građevina osnova je raški program prostora, a oblici – ravne malterisane fasade uz krupnije ili sitnije pojedinosti – govore o romanici kao stilu. Velike spoljne priprate kao novina u prostoru, podrazumevale su potrebe razvijenih obreda. Proširena namena u Studenici bila je razlog za izgradnju velike spoljne priprate kralja Radoslava, a u Mileševi, u drugačijoj zamisli, verovatno po Savinoj želji. U toj priprati je on i sahranjen. Jedno od sedišta episkopije, Bogorodica hvostanska u Metohiji, takođe je dobila spoljnu pripratu i dve snažne kule.

Autor:Šuput Marica- Arhitektura vizantijskog sveta

Podeli ovu vest

16/08/2022 0 comment

U dolini reke Jablanice, sakrivena u borovoj šumi, blizu najviše kote brda, nalazi se crkva brvanara u selu Jablanica, oko 25 kilometara udaljena od centra Zlatibora. Crkva sagrađena 1838. godine, posvećena Pokrovu Presvete Bogorodice, bila je mesto okupljanja naroda i simbol zaštite od Turaka. Crkva je malih dimenzija, dužine 9.5 metara i ...

23/10/2025 0 comment

Iako se čini da je nestala, Srbija je danas, najveći proizvođač dunje u Evropi, jer gotovo svako domaćinstvo ima dva-tri stabla. Naše autohtone ...

24/09/2025 0 comment

Do 19. veka gotovo u celoj Evropi deca su nosila odela odraslih, pa se ni u srpskoj tradicionalnoj kulturi dečjem odevanju nije pridavala posebna ...

09/09/2025 0 comment

Svetski tamburaški festival “Tamburica fest, održava se u centru Novog Sada od 11. do 14. septembra Tamburica fest poseduje jedinstvenu koncepciju ...

13/10/2025 0 comment

Mesto gde se susreću tradicija, ukusi i boje zavičaja.   Tradionalni vašar u Raški, jedan od najstarijih vašara u Srbiji, organizuje se po ...

O Portalu

Portal koji promoviše Srbiju i njene vrednosti. Sve na jednom mestu, priča o Srbiji koju volimo, njenoj tradiciji, lepotama, ljudima i događajima.

Najnovije vesti