fbpx

Smeh nas je održao! Narodni humor kroz priču i pesmu

Smeh nas je održao! Narodni humor kroz priču i pesmu

Smeh zbližava ljude i pomaže da se lakše prebrode neprilike i nevolje. Smeh je zajednički jezik svih ljudi. U našem narodu oduvek su se cenili pojedinci koji umeju da pronađu slabu, smešnu crtu pojava i karaktera, da u pravo vreme kresnu pravu, smelu i duhovitu reč. Takva reč se onda pamti i prepričava i postaje opštenarodna svojina. Humor je oružje u borbi protiv nasilnika, izrabljivača i birokrata. Tokom dugih stoleća borbe protiv Turaka narod je svoj otpor izrazio i kroz podsmeh agama i begovima. Tako je nastao lik Ere, smelog i duhovitog domišljana, koji se uspešno nosi s turskom vlašću.

Narodni humor je izražen kroz priču i kroz pesmu, u anegdotama, šaljivim kletvama i zakletvama, šaljivim željama i zdravicama. Posebno su zanimljive pesme podrugačice, koje ismevaju pojedina zanimanja, stanovnike nekih gradova i krajeva, alase, lovce, beskućnike. Zanimljiva je i njihova forma, koja je pozajmljena od "ozbiljnih" pesama, i koja se sada pojavljuje kao parodija. Kad se u desetercu peva o ljubavi muhe i komarca, orla i sove i o ženidbi jednoga vrapca i to na način starih, dobro poznatih pesama, onda sama ta činjenica izaziva smeh. Cilj naših šaljivih narodnih pesama nije da "ugrizu" i uvrede, nego da nasmeju i stvore dobro raspoloženje.

Naši preci voleli su šalu i smeh, ali i da se grubo podsmehnu. Oni su kroz šalu i smeh često izražavali svoje misli i težnje. U šaljivim pesmama iskazivala se šala, radi vedrog raspoloženja i prijatnog zabavljanja.

"Ne čudim se patki potkovanoj,
Ni bijeloj guski osedlanoj,
Nit' vukovoj kapi od samura,
Ni međedu zelenoj dolami,
Ni lisici, ni njenu đerdanu,
Ni pijevcu kovčali čakširam, —
No se čudim zecu dimijama:
Kud se vere, kako ne izdere!"

Smiješno čudo

U šaljivim pesmama iskazivao se i podsmeh na mnoge negativne pojave: oholost, hvalisavost, sebičnost, nadmenost, iskoriščavanje drugih i sl.

Naročito su oštre reči u šaljivim pesmama upućene osvajačima i ugnjetačima. Skoro sve šaljive pesme su vedrog duha. One, pak, kojima se ismejavaju osvajači ili ugnjetači lmaju satiričan ton.

"Doš'o Švabo sve do Ralje,
a od Ralje ne mož' dalje.
Joj kako to?
Joj zašto to?
Doš'o Švabo sve do Šapca,
a od Šapca jaše žapca.
Joj kako to?
Joj zašto to?"

Joj kako to

Podeli ovu vest

28/08/2021 0 comment

Zvaničan crkveni naziv praznika jeste Uspenije Presvete Bogorodice,jer je to dan kada se Majka Božja,majka Isusa Hrista, uspela na nebo. Čitavog života obilazila je mesta koja su je podsećala na sina,najčešće Golgotu,Vitlejem i Jeleonsku goru.Bila je u Antiohiji u poseti Svetom Ignjatiju Bogonoscu. Posetila je vaskrslog Lazara, bila kod episkopa ...

09/11/2025 0 comment

Manastir Šišatovac, sa crkvom posvećenom Rođenju Bogorodice, smešten na zapadnom delu Fruške gore, na izvoru reke Remete. 1520. osnovao ga je žički ...

09/11/2025 0 comment

Srpska ramonda je biljka koja raste Srbiji, uglavnom na istoku i jugoistoku, kao i na planini Kajmačalan čiji je najviši vrh Sveti Ilija (2524 m), na ...

09/09/2025 0 comment

Svetski tamburaški festival “Tamburica fest, održava se u centru Novog Sada od 11. do 14. septembra Tamburica fest poseduje jedinstvenu koncepciju ...

09/11/2025 0 comment

Kolo kao oblik narodnog plesa je široko rasprostranjeno kod srpskog naroda, u svim krajevima gde naš narod živi.Oblici kola i tipovi kola kod Srba u ...

O Portalu

Portal koji promoviše Srbiju i njene vrednosti. Sve na jednom mestu, priča o Srbiji koju volimo, njenoj tradiciji, lepotama, ljudima i događajima.

Najnovije vesti